Odbijen zakon o skeniranju glasačkih listića

0
358

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH kojim je bilo predviđeno uvođenje tehnoloških novina poput optičkog skeniranja glasačkih listića, uvođenja biometrijskih čitača otiska prsta i video-nadzora odbijen je u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.

Dom naroda prihvatio je većinom glasova negativno mišljenje Ustavnopravne komisije za ovaj zakon, čime je okončana njegova procedura u parlamentu.

Učestvujući u raspravi o navedenom zakonu predsjedavajući Doma naroda Ognjen Tadić ocijenio je da bi se nastavljanjem procedure za ovaj zakon izgubilo dragocjeno vrijeme.

“Ako ga vratimo Ustavnopravnoj komisiji, ništa se neće riješiti”, konstatovao je Tadić i zauzeo se za deblokadu situacije, za koju je naveo da je posljedica podijeljenosti dva bloka u parlamentu.

Kao način izlaska iz ove situacije Tadić je rekao da on i srpski delegat Dragutin Rodić imaju namjeru da ponude kompromisan prijedlog koji bi uključio uvođenje savremenih tehnoloških metoda poput skeniranja glasova, ali i da se te metode primijene i testiraju na lokalnim izborima 2020. godine u gradovima Republike Srpske, Brčko distriktu i sjedištima kantona u Federaciji.

Hrvatski delegat Zdenka Džambas negodovala je što se u medijskim napisima za HDZ i SNSD navodilo da se protive usvajanju izmjena i dopuna Izbornog zakona jer žele kontrolu izbora.

“Niko ne želi da kaže da su sva mišljenja o primjeni predloženih rješenja koja smo tražili od Agencije za identifikacione dokumente, Savjeta ministara, Agencije za zaštitu ličnih podataka, Centralne izborne komisije bila negativna”, istakla je Džambasova.

Ona je navela da je Agencija za zaštitu ličnih podataka ocijenila da se predloženim rješenjima zadire u ljudska prava, da je bila i protiv video nadzora, a posebno protiv uzimanja otiska prsta, jer to otvara mogućnosti za zloupotrebe.

“Dozvolili su elektronsko glasanje, ali ni za to, kao ni za skenere nema para”, zaključila je Džambasova.

Ona je podsjetila da na velikom broju glasačkih mjesta nema signala, a da ih je blizu 100 bez struje.

“Mi nismo zemlja koja to u ovom trenutku može da izdrži”, naglasila Džambasova.

Hrvatski delegat Martin Raguž smatra da u BiH postoje stranke kojima ovakvo stanje odgovara.

“Ima nas koji smatramo da je riječ o potpunoj političkoj nespremnosti”, istakao je Raguž, koji je bio za to da se predloženi zakon zadrži u parlamentarnoj proceduri kako bi se vratilo povjerenje birača u izborni proces.

Dom naroda nije podržao ni Prijedlog zakona o izmjeni i dopunama Zakona o nezavisnim i nadzornim tijelima, koji je predložio Savjet ministara, kao ni Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti lica koja prijavljuju korupciju u institucijama BiH, a koji su predložili delegati Bariša Čolak, Halid Genjac i Darko Babalj.

Podršku delegata dobio je Izvještaj o radu Savjeta nacionalnih manjina BiH za prošlu godinu, dok nisu usvojeni izvještaji Centralne banke i Upravnog odbora Izvozno-kreditne agencije.

Izvještaj o radu Državne regulatorne komisije za električnu energiju u 2017. godini usvojen je, uz zaključak da Komisija dostavi Domu naroda izvještaj po sektorima o iznosima i rezultatima subvencija za električnu energiju.

Davanjem saglasnosti za ratifikaciju više sporazuma i memoranduma završena je današnja sjednica Doma naroda.

Постави одговор

Молимо унесите свој коментар!
Овдје унесите своје име

ten + 14 =