Bošnjaci koriste svaki momenat, čemu smo svjedoci godinama, da nastave praksu da Hrvatima biraju predstavnike, počevši od najvišeg nivoa kao što su predsjednik i premijer FBiH.
Sa tim se ne možemo saglasiti i stoga smo napustili sjednicu, kaže zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamenta FBiH Mladen Bošković.
GLAS: Zašto su hrvatski poslanici odbili da prisustvuju tematskoj sjednici Parlamenta FBiH na kojoj su bili i predstavnici EU Tanja Fajon i Lars-Gunar Vigemark?
BOŠKOVIĆ: Klub HDZ-HNS u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH nije prisustvovao sjednici ne zato što Hrvati nisu opredijeljeni za EU i NATO, već zato što i na ovaj način želimo poslati poruku. To je naš odgovor na preglasavanje koje se desilo na posljednjoj sjednici Predstavničkog doma kada je bez ijednog glasa Hrvata donesen Zakon o izbornim jedinicama i sve ono što iz toga slijedi. Ovo nije naša poruka protiv EU, nego protiv preglasavanja Hrvata.
GLAS: Da li je pitanje izbornih jedinica u FBiH trebalo rješavati na nivou BiH ili FBiH?
BOŠKOVIĆ: Ustavni sud BiH je na osnovu apelacije Bože Ljubića donio presudu u kojoj je Parlament BiH imao zadatak da u roku od šest mjeseci uskladi dva člana Izbornog zakona BiH sa tom presudom. Kako to nije učinjeno u datom roku, došlo je do brisanja tih članova. Sve do posljednje sjednice Parlamenta FBiH razgovori su vođeni na nivou BiH, ali nije bilo dogovora. Bošnjaci su koristeći većinu svojih ruku u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH usvojili taj zakon iako uopšte nije iz nadležnosti ovog parlamenta. Još opasnije je što je u tom zakonu predloženo vraćanje na stanje prije presude Ustavnog suda BiH. Dakle, to je usvojeno na nelegalnom mjestu i na nelegalan način, suprotan presudi Ustavnog suda. U toj situaciji Bošnjaci su se ujedinili jer se uvijek lako ujedine kada treba glasati protiv Hrvata, hrvatskog nacionalnog interesa i minimuma onoga što traže Hrvati u BiH, a to je legitimno predstavljanje. Ovim žele da izbrišu mogućnost da Hrvati biraju legitimne predstavnike, o čemu su se prije nekoliko godina dogovorile sve stranke na najvišem nivou u Briselu. Bošnjaci koriste svaki momenat, čemu smo svjedoci godinama, da nastave praksu da Hrvatima biraju predstavnike, počevši od najvišeg nivoa kao što su predsjednik i premijer FBiH. Sa tim se ne možemo saglasiti i stoga smo napustili sjednicu Parlamenta.
GLAS: Bošnjačke stranke vas optužuju za blokade i antidejtonsko djelovanje jer se čuju najave da predsjednik FBiH Marinko Čavara neće potpisati Zakon o izbornim jedinicama?
BOŠKOVIĆ: Ne bih išao tako daleko. To je hodogram koji su Bošnjaci napravili možda i uz pomoć predstavnika međunarodne zajednice. Vidjećemo kakva će sudbina tog zakona biti u Domu naroda Parlamenta FBiH pa tek nakon toga ćemo razgovarati kakav će korak biti dalje.
GLAS: Gdje BiH vodi ovakva bošnjačka politika, koja je identična i prema Hrvatima i prema Srbima?
BOŠKOVIĆ: Dok god traju pregovori, pa makar sve završilo i ovako grubim preglasavanjem, ne treba se plašiti za budućnost BiH. U ovoj zemlji tri jednakopravna naroda moraju živjeti sa jednakim pravima, a ne voditi je u pravcu koji ta prava ne garantuje. Uz sve ovo, imamo i drugih problema koje u ovom trenutku ne želimo da vidimo kako što su teška ekonomska i privredna situacija i migrantska kriza. To BiH može dodatno destabilizovati.
Strah od migrantske krize
GLAS: Da li se BiH na pravi način suočila sa migrantskom krizom?
BOŠKOVIĆ: Prije tri godine su se dešavale migracije, samo su zaobilazile BiH. Kada je najavljivano da će se to desiti i BiH, to je negirano. Danas imamo ogroman problem i još nije došao do nivoa do koga bi mogao doći. Čini se da BiH nije dovoljno svjesna šta migrantska kriza može donijeti. Migrantska kriza je problem nesagledivih razmjera i ne može se do kraja ni predvidjeti u kom smjeru sve može otići. Dobro bi bilo da ovdje bude samo humanitarni problem, a da ne postane bezbjednosni ili politički. To zavisi od naše spremnosti i nastupa prema tom problemu, koji EU nastoji udaljiti od svojih granica.
