Ministarstvo pravde RS planira da omogući licima koja nisu zadovoljna brzinom sudskog postupka da podnesu tužbe protiv postupajućih tužilaca, stoji u novousvojenoj Strategiji o borbi protiv korupcije RS od 2018. do 2022. godine Ministarstva pravde RS u Narodnoj skupštini RS.
Iz teksta strategije može se zaključiti da se rješenja odnose i na dužinu trajanja postupka, ali i sporost tužilaca da donesu naredbe o sprovođenju istraga, što se pokazalo kao problem u predmetu ubistva Davida Dragičevića, u kojem tužilaštvo u više od sto dana nije izdalo naredbu o pokretanju istrage.
“Preporuka je da se zakonski reguliše pitanje suđenja u razumnom roku, kao i da se razmotri mogućnost drugačijih rješenja u zakonu kojim se reguliše krivični postupak, kao što je analizom primijećena dilema stručne javnosti u vezi sa pitanjima da se omogući da podnosilac prijave ili oštećena strana bude tužilac u sudskom postupku ako u određenom roku ne bude podignuta optužnica po službenoj dužnosti”, navedeno je u strategiji i istaknuo da je ova formulacija usvojena na prijedlog Adama Šukala, poslanika u Klubu PDP-a.
Iz Ministarstva pravde su nam juče rekli da se na strategiji radi duže vrijeme i da je dio stručne javnosti i profesionalne zajednice dostavio prijedlog Ministarstvu da razmotri mogućnost da podnosilac prijave ili oštećena strana bude tužilac u krivičnom postupku, ako tužilac nađe da nema osnova za pokretanje krivičnog postupka ili u određenom roku ne podigne optužnicu.
“Ministarstvo pravde u Vladi RS je uvažilo pomenuti prijedlog, i to na način da se o istom razmatra prilikom izrade novog teksta Zakona o krivičnom postupku RS”, objasnili su oni.
Dodaju da ove izmjene zaslužuju pažnju, ali da ih se ne može donositi kroz izmjene i dopune zakona niti u kratkom roku.
“Takve izmjene u svakom slučaju zahtijevaju donošenje novog zakona po redovnoj proceduri kao i održavanje stručne i javne rasprave, na kojoj bi se potvrdila potreba uvođenja novog koncepta i jedne sasvim nove organizacije. Sa druge strane, uvođenje oštećenog kao tužioca zahtijeva da se prethodno u krivičnom materijalnom zakonodavstvu označe ona krivična djela u odnosu na koja bi se oštećeni mogao pojaviti kao tužilac”, objasnili su oni.
Šukalo pozdravlja to što je ova formulacija ušla u strategiju, ali podsjeća da je opozicija na prošloj redovnoj sjednici predložila izmjene i dopune zakona u kojima je bila upravo predviđena ova mogućnost, ali da je to skupštinska većina odbacila.
Šukalo je rekao da je većina odbacila ovaj prijedlog uz obrazloženje da se radi o zakonskim rješenjima koja se moraju donijeti na nivou BiH, posebno kad su u pitanju nadležnosti Visokog sudskog i tužilačkog savjeta (VSTS) BiH.
“Dejtonski sporazum apsolutno daje ovlaštenja RS da uredi ovu oblast. Izmjena ova dva ključna zakona koja je većina odbila bi podigla nivo efikasnosti u pogledu nadzora nad javnim tužilaštvima, a s druge strane građanima omogućila ono što im je Ustav RS zagarantovao, a to je pravo na pravično suđenje”, rekao je Šukalo.
Spomenka Stevanović, predsjednica Kluba DNS-a, rekla je da je ta stranka bila za rješenja koja je opozicija tražila, ali da su smatrali da je prvo potrebno da zakoni idu u redovnoj proceduri, a i da Ministarstvo pravde izvrši analizu koje bi još zakone trebalo promijeniti.
“Apsolutno jesmo za ova rješenja iz strategije jer ne treba dati na volju tužiocima hoće li ili neće povesti istragu i da li će je profesionalno voditi. Treba omogućiti oštećenoj strani da može da pokrene postupak ako smatra da je bilo neregularnosti ili nezakonitog djelovanja”, kaže ona.
Radovan Višković, šef Kluba SNSD-a, juče nam se nije javljao na telefon, ali je u Skupštini rekao da se slaže da treba uvesti mehanizme kontrole rada tužilaca i da je neprihvatljivo da se toliko dugo čeka na pokretanje istrage, kao što je bilo u slučaju smrti Davida Dragičevića.
Dragan Čavić, poslanik NDP-a, rekao je da je na manjkavosti Zakona o krivičnom postupku u ovom dijelu ukazivao i tokom rasprave o izvještaju Anketnog odbora.
Kaže da je i sam imao nekoliko slučajeva da tužilaštvo nije reagovalo i čekalo zastaru, navodeći primjer izbora za gradonačelnika Banjaluke 2012. godine, kada je na dan izbora poslana SMS poruka građanima da glasaju protiv njega.
“Ja sam podnio prijavu protiv nepoznatog počinioca, a nakon pet godina dobio obavještenje da je djelo ušlo u zastaru. Da su bila usvojena ova rješenja, ja bih imao pravo da tražim odgovornost tužilaštva koje je pet godina sjedilo na rukama”, zaključuje on.
