Građani će moći da tuže spore tužioce

0
640

Ministarstvo pravde RS planira da omogući licima koja nisu zadovoljna brzinom sudskog postupka da podnesu tužbe protiv postupajućih tužilaca, stoji u novousvojenoj Strategiji o borbi protiv korupcije RS od 2018. do 2022. godine Ministarstva pravde RS u Narodnoj skupštini RS.

Iz teksta strategije može se zaključiti da se rješenja odnose i na dužinu trajanja postupka, ali i sporost tužilaca da donesu naredbe o sprovođenju istraga, što se pokazalo kao problem u predmetu ubistva Davida Dragičevića, u kojem tužilaštvo u više od sto dana nije izdalo naredbu o pokretanju istrage.

“Preporuka je da se zakonski reguliše pitanje suđenja u razumnom roku, kao i da se razmotri mogućnost drugačijih rješenja u zakonu kojim se reguliše krivični postupak, kao što je analizom primijećena dilema stručne javnosti u vezi sa pitanjima da se omogući da podnosilac prijave ili oštećena strana bude tužilac u sudskom postupku ako u određenom roku ne bude podignuta optužnica po službenoj dužnosti”, navedeno je u strategiji i istaknuo da je ova formulacija usvojena na prijedlog Adama Šukala, poslanika u Klubu PDP-a.

Iz Ministarstva pravde su nam juče rekli da se na strategiji radi duže vrijeme i da je dio stručne javnosti i profesionalne zajednice dostavio prijedlog Ministarstvu da razmotri mogućnost da podnosilac prijave ili oštećena strana bude tužilac u krivičnom postupku, ako tužilac nađe da nema osnova za pokretanje krivičnog postupka ili u određenom roku ne podigne optužnicu.

“Ministarstvo pravde u Vladi RS je uvažilo pomenuti prijedlog, i to na način da se o istom razmatra prilikom izrade novog teksta Zakona o krivičnom postupku RS”, objasnili su oni.

Dodaju da ove izmjene zaslužuju pažnju, ali da ih se ne može donositi kroz izmjene i dopune zakona niti u kratkom roku.

“Takve izmjene u svakom slučaju zahtijevaju donošenje novog zakona po redovnoj proceduri kao i održavanje stručne i javne rasprave, na kojoj bi se potvrdila potreba uvođenja novog koncepta i jedne sasvim nove organizacije. Sa druge strane, uvođenje oštećenog kao tužioca zahtijeva da se prethodno u krivičnom materijalnom zakonodavstvu označe ona krivična djela u odnosu na koja bi se oštećeni mogao pojaviti kao tužilac”, objasnili su oni.

Šukalo pozdravlja to što je ova formulacija ušla u strategiju, ali podsjeća da je opozicija na prošloj redovnoj sjednici predložila izmjene i dopune zakona u kojima je bila upravo predviđena ova mogućnost, ali da je to skupštinska većina odbacila.

Šukalo je rekao da je većina odbacila ovaj prijedlog uz obrazloženje da se radi o zakonskim rješenjima koja se moraju donijeti na nivou BiH, posebno kad su u pitanju nadležnosti Visokog sudskog i tužilačkog savjeta (VSTS) BiH.

“Dejtonski sporazum apsolutno daje ovlaštenja RS da uredi ovu oblast. Izmjena ova dva ključna zakona koja je većina odbila bi podigla nivo efikasnosti u pogledu nadzora nad javnim tužilaštvima, a s druge strane građanima omogućila ono što im je Ustav RS zagarantovao, a to je pravo na pravično suđenje”, rekao je Šukalo.

Spomenka Stevanović, predsjednica Kluba DNS-a, rekla je da je ta stranka bila za rješenja koja je opozicija tražila, ali da su smatrali da je prvo potrebno da zakoni idu u redovnoj proceduri, a i da Ministarstvo pravde izvrši analizu koje bi još zakone trebalo promijeniti.

“Apsolutno jesmo za ova rješenja iz strategije jer ne treba dati na volju tužiocima hoće li ili neće povesti istragu i da li će je profesionalno voditi. Treba omogućiti oštećenoj strani da može da pokrene postupak ako smatra da je bilo neregularnosti ili nezakonitog djelovanja”, kaže ona.

Radovan Višković, šef Kluba SNSD-a, juče nam se nije javljao na telefon, ali je u Skupštini rekao da se slaže da treba uvesti mehanizme kontrole rada tužilaca i da je neprihvatljivo da se toliko dugo čeka na pokretanje istrage, kao što je bilo u slučaju smrti Davida Dragičevića.

Dragan Čavić, poslanik NDP-a, rekao je da je na manjkavosti Zakona o krivičnom postupku u ovom dijelu ukazivao i tokom rasprave o izvještaju Anketnog odbora.

Kaže da je i sam imao nekoliko slučajeva da tužilaštvo nije reagovalo i čekalo zastaru, navodeći primjer izbora za gradonačelnika Banjaluke 2012. godine, kada je na dan izbora poslana SMS poruka građanima da glasaju protiv njega.

“Ja sam podnio prijavu protiv nepoznatog počinioca, a nakon pet godina dobio obavještenje da je djelo ušlo u zastaru. Da su bila usvojena ova rješenja, ja bih imao pravo da tražim odgovornost tužilaštva koje je pet godina sjedilo na rukama”, zaključuje on.

Коментари

Please enter your comment!
Please enter your name here