Birača više nego stanovnika

0
662

Na Centralnom biračkom spisku, prema posljednjim podacima Centralne izborne komisije BiH, ima 3.531.159 građana sa pravom glasa, dok prema rezultatima posljednjeg popisa stanovništva u BiH koje RS ne priznaje, u ovoj zemlji živi 3.381.963 građana ili tačno 149.196 birača više nego što je stanovnika.

“Višak” birača postoji i kada se uporede podaci o broju stanovnika u RS koje je objavio Republički zavod za statistiku. Prema tim podacima, u Srpskoj je 2013. godine živjelo 1.170.342 stanovnika, a pravo glasa na predstojećim oktobarskim izborima ima 1.262.673 birača. To je 92.331 birač više nego što ima stanovnika.

Iako ti podaci djeluju potpuno nelogično, stručnjaci tvrde da za to postoji logično objašnjenje.  Demograf Aleksandar Čavić kaže da je osnovni razlog za takav odnos snaga na terenu katastrofalna pronatalitetna politika jer u BiH godišnje više ljudi umire nego što se rađa.

– Zbog toga imamo mnogo manje stanovnika mlađih od 18 godina nego što je to slučaj u zemljama sa normalnim demografskim kretanjima. Pored toga, nesklad između broja birača i stanovnika objašnjava i veliki broj državljana BiH koji žive u inostranstvu, odnosno tzv. nerezidenata, koji imaju pravo glasa bez obzira na to što nisu popisani kao stanovnici BiH. U stvari, sada se vidi i koliko nisu bili u pravu političari iz Sarajeva koji su insistirali na tome da se nerezidenti popisuju kao stalni stanovnici BiH tvrdeći da će izgubiti neka prava ako ne budu popisani. Nikakva prava nisu izgubili – objašnjava Čavić.

Portparol CIK-a BiH Maksida Pirić kaže da je način izrade izvoda iz Centralnog biračkog spiska definisan zakonom.

– CIK BiH izvode iz Centralnog biračkog spiska izrađuje na osnovu podataka koje dobije od Agencije za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA). Nemamo osnova, niti smo kad upoređivali broj birača sa onim koji se nalaze na popisu stanovništva koji je sprovela Agencija za statistiku BiH – rekla je Pirićeva.

Na velike razlike kada je u pitanju omjer birača i stanovnika ukazali su i iz NDP-a u kojem tvrde da je u BiH i Republici Srpskoj na sceni izborni inženjering, jer na jednog popisanog građanina dolazi 1,08 birača.

Iz Centralne izborne komisije juče su podsjetili da rok za prijavu birača za glasanje izvan BiH ističe 24. jula.

Do 17. jula za glasanje iz inostranstva CIK je primio 38.326 prijava, od čega je do sada obrađeno 25.084. Ustanovljeno je da uslove za registraciju ispunjava 22.906 prijava, dok 2.178 prijava ima nedostatke. U utorak ističe i rok za promjenu biračke opcije za raseljena lica unutar BiH, kao i za birače u Brčko distriktu za određivanje biračke opcije u vezi sa izborom entitetskog državljanstva. Konačni Centralni birački spisak biće zaključen do 23. avgusta.

Kandidatske liste

CIK BiH juče je završio prvi krug ovjere kandidatskih lista za izbore u oktobru ove godine. Komisija je ukupno zaprimila 808 lista na kojima se nalazi 7.600 kandidata, a ovjerene su 642 kandidatske liste, dok su na njih 166 utvrđeni nedostaci.

– Politički subjekti, gdje su utvrđeni nedostaci, imaju rok da ih otklone do utorka – saopšteno je iz CIK-a.

Odbijena je ovjera liste stranke BPS-Sefer Halilović za predsjednika i potpredsjednike RS jer je utvrđeno da je za taj nivo vlasti ovjerena u okviru koalicije Zajedno za BiH.

Odbijena je ovjera dvije liste Hrvatske stranke prava za Parlament BiH jer su za taj organ vlasti ovjereni u okviru koalicije Hrvatsko zajedništvo HDZ 1990-HSP BiH.

Коментари

Please enter your comment!
Please enter your name here